četvrtak, 10. listopada 2013.
Kuća drvena za preseljenje, cca 25m2, 4000kn
Vrata sobna, sa stokovima, nova, nekorištena, boja trešnje i jedna bijela, lijeva i desna krila, 500kn/kom Garaža američka cca 22 m2, lako za demontirati i montirati, automatska vrata 2.70 m s daljinskim upravljačem, bočna ulazna vr... Daska hrasta debljine 5 cm, sušeno 5 godina, 3 m3 i daska trešnje debljina 5 cm, 3 m3, sušeno 5 godina Cijevi tubing 13kom, 3m Prozori drveni novi, s izo-stakom, 120x120 Kapija metalna u dva dijela 1.80x1.60 2 kom. i ulazana vrata 1.00x 1.60, 1100 kn Cigla stara dimenzije 14,5 x 29 x 7, 3000 kom. i grede stare hrastove Ograda željezna 22m, vis. 1m, 150 kn/m
ponedjeljak, 22. travnja 2013.
Supetar
Poznate osobe
Ivan Rendić (1849. - 1932.), kipar rođen u Imotskom, koji je posljednjih 11 godina života živio u Supetru
Gajo Bulat (1863.-1900.), odvjetnik, općinski načelnik u Splitu, zastupnik u Dalmatinskom saboru i bečkom Carevinskom vijeću
Branimir Dorotić, hrvatski likovni umjetnik i književnik
Jerko Matulić, rukometni reprezentativac
Cvijeta Job, hrvatska ilustratorica
Ivan Rendić (1849. - 1932.), kipar rođen u Imotskom, koji je posljednjih 11 godina života živio u Supetru
Gajo Bulat (1863.-1900.), odvjetnik, općinski načelnik u Splitu, zastupnik u Dalmatinskom saboru i bečkom Carevinskom vijeću
Branimir Dorotić, hrvatski likovni umjetnik i književnik
Jerko Matulić, rukometni reprezentativac
Cvijeta Job, hrvatska ilustratorica
Supetar
Šport
Vaterpolski klub Supetar
Nogometni klub Jadran
Klub za športski i podvodni ribolov Arbun
Boćarski klub Supetar
Karate klub Brač
Jedriličarski klub"Supetar
Vaterpolski klub Supetar
Nogometni klub Jadran
Klub za športski i podvodni ribolov Arbun
Boćarski klub Supetar
Karate klub Brač
Jedriličarski klub"Supetar
Supetar
Znamenitosti
Sadašnja župna crkva Marijina Navještenja iz osamnaestog stoljeća izgrađena je na temeljima ranokršćanske bazilike sv. Petra, o čemu svjedoči i mozaik otkriven tisuću devetsto sedamdeset i pete godine. Neposredno do crkve ranokršćanski su mozaici iz šestog stoljeća te Leroj (zvonik sa satom) i crkveni muzej.
Na ulazu u muzej nalazi se skulptura Svetog Viktora, djelo kipara Petra Jakšića, koji je autor i skulpture Majke Terezije na samom ulazu u crkveno dvorište. Oltarna pala Bogorodica sa svecima djelo je slikara amatera Feliksa Tironija (1722.-1808.), a orgulje je još tisuću sedamsto trideset i sedme godine izradio Petar Nakić.
U blizini se grada nalazi špilja Kopačina, koja datira iz razdoblja neolitika.
Sadašnja župna crkva Marijina Navještenja iz osamnaestog stoljeća izgrađena je na temeljima ranokršćanske bazilike sv. Petra, o čemu svjedoči i mozaik otkriven tisuću devetsto sedamdeset i pete godine. Neposredno do crkve ranokršćanski su mozaici iz šestog stoljeća te Leroj (zvonik sa satom) i crkveni muzej.
Na ulazu u muzej nalazi se skulptura Svetog Viktora, djelo kipara Petra Jakšića, koji je autor i skulpture Majke Terezije na samom ulazu u crkveno dvorište. Oltarna pala Bogorodica sa svecima djelo je slikara amatera Feliksa Tironija (1722.-1808.), a orgulje je još tisuću sedamsto trideset i sedme godine izradio Petar Nakić.
U blizini se grada nalazi špilja Kopačina, koja datira iz razdoblja neolitika.
Supetar
 |
|
 |
|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Površina | |
| - ukupna | 30,00 km2 |
| Nadmorska visina | 20 mnm |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - ukupno | 3.889 stan. |
| - ukupna gustoća | 130 stan./km2 |
| Gradonačelnik | Dinko Hržić (HDZ) |
| Gradsko vijeće | |
| - predsjednik | Šimica Dragičević (SDP-HNS) |
| - broj članova | 13 |
| Gradska naselja | Mirca, Splitska, Supetar i Škrip |
| Dan grada | 29. lipnja |
| Zaštitnik | sv. Petar i Pavao |
| Poštanski broj | 21400 |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
| Zemljovid | |
Supetar
Supetar na zemljovidu Hrvatske
| |
Supetar
Svjetski
dan zaštite šuma obilježava se svake godine 21. ožujka i taj dan
predstavlja priliku da se podsjeti na važnost šuma i njihove zaštite.
Svjetske šumske površine znatno se smanjuju svake godine.
U tom smislu zaštita šuma podrazumijeva primjereno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. No, unatoč svim čimbenicima od kojih je ugrožena šuma je još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita.
Obilježavanje ovog dana je i povod da saznate nešto o šumama…
Današnje šume
Danas su najveće šume na svijetu četinjačke šume koje se prostiru na dalekom sjeveru Skandinavije i Kanade, pa sve do poluotoka Tajmir u Sibiru, gdje zima traje i do 8 mjeseci.
Ove guste sjeverne šume čine uglavnom četinjače, poput smreka, borova i ariša tj. drveće koje dobro podnosi hladnoću. Većina četinjača ima uvijek zelene listove koji nalikuju iglicama i dovoljno su čvrsti da izdrže i najhladniju zimu.
Na dugom putu prema jugu četinjače uglavnom zamijeni bjelogorično drveće te tako počinju prevladavati vrste širokih tankih listova poput hrasta, javora ili bukve. Za uspješan rast one trebaju puno više toplih dana od četinjača pa u Europi uglavnom rastu južno od Baltičkog mora. Široka površina njihovih listova pokazuje da u zrak ispuštaju mnogo vode te tijekom najhladnije zime kad je voda pretvorena u led, mnogo bjelogorično drveće odbacuje lišće preživljavajući zimu u hibernaciji čuvajući energiju u korijenu pod zemljom.
Gubitak
šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima
za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Šume
su danas ugrožene od lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima
voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i
voda, kiselih kiša i dr.
U tom smislu zaštita šuma podrazumijeva primjereno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. No, unatoč svim čimbenicima od kojih je ugrožena šuma je još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita.
Obilježavanje ovog dana je i povod da saznate nešto o šumama…
Današnje šume
Danas su najveće šume na svijetu četinjačke šume koje se prostiru na dalekom sjeveru Skandinavije i Kanade, pa sve do poluotoka Tajmir u Sibiru, gdje zima traje i do 8 mjeseci.
Ove guste sjeverne šume čine uglavnom četinjače, poput smreka, borova i ariša tj. drveće koje dobro podnosi hladnoću. Većina četinjača ima uvijek zelene listove koji nalikuju iglicama i dovoljno su čvrsti da izdrže i najhladniju zimu.
Na dugom putu prema jugu četinjače uglavnom zamijeni bjelogorično drveće te tako počinju prevladavati vrste širokih tankih listova poput hrasta, javora ili bukve. Za uspješan rast one trebaju puno više toplih dana od četinjača pa u Europi uglavnom rastu južno od Baltičkog mora. Široka površina njihovih listova pokazuje da u zrak ispuštaju mnogo vode te tijekom najhladnije zime kad je voda pretvorena u led, mnogo bjelogorično drveće odbacuje lišće preživljavajući zimu u hibernaciji čuvajući energiju u korijenu pod zemljom.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)